Šumski vrtić: Prirodni poligon za sveobuhvatan razvoj

Boravak u prirodi postao je ključan dio holističkog pristupa odgoju djece. U suvremenom okruženju gdje djeca često provode previše vremena pred ekranima ili u zatvorenom prostoru, nedostatak doživljaja u prirodi može imati značajan utjecaj na njihovo mentalno i tjelesno zdravlje. Richard Louv je prvi skrenuo pozornost na ovaj fenomen u svojoj knjizi "Posljednje dijete u šumi", uvodeći pojam "poremećaj pomanjkanja prirode".Brojna istraživanja koja u knjizi okuplja autor potvrđuju kako je nedostatak prirode u životu djece povezan s porastom pretilosti, poremećaja pažnje i depresije.

Šumski vrtići predstavljaju odgovor na ovu potrebu, pružajući djeci višestruke benefite. Osim svježeg zraka i prirodnog svjetla, boravkom u šumskom okruženju potiče se razvoj imaginativne igre, samostalnosti, kreativnosti, koordinacije ruka-oko, ravnoteže, fizičke snage, senzorne integracije te mentalne jasnoće. Bez gotovih igračaka, djeca se usredotočuju na odnose, surađujući kako bi stvorila zabavu, uče rješavati konflikte, izgrađivati bliskost te pronalaziti nove kreativne načine za interakciju.

U Hrvatskoj, šumski vrtić kao pedagoški pristup još uvijek nije institucionaliziran odnosno ne postoji verificiran program od ministarstva koji bi davao smjernice za ovakav vid rada, te je šumski vrtić za naše prostore još uvijek pionirski. U skandinavskim zemljama, Njemačkoj ili u susjednoj Sloveniji, šumski vrtić je uobičajen, formaliziran i prihvaćen način rada s djecom, te u tim zemljama postoji dugogodišnja praksa.

Šuma je prirodni poligon za razvoj motoričkih, socijalnih i emocionalnih vještina. Bezbroj tekstura i zvukova u svakom trenutku stimulira osjetila, a samim time i razvoj mozga.

Na prošlogodišnjem Okitoki webinaru, fokusiranom na Očuvanje kvalitete zraka u dječjim vrtićima, jedna od naših istaknutih predavačica bila je Francesca Miličević. Francesca je vlasnica obrta za čuvanje djece "Šumska djeca" te predsjednica udruge Srcolik. Kako je webinar popunjen u rekordnom roku a sudionici su aktivno postavljali pitanja, odlučili smo dodatno porazgovarati sa Francesom kako bi nam detaljnije predstavila koncept šumskih vrtića.

Francesca, koja je psihologinja po struci i certificirana dadilja, dijeli svoje stručno znanje o prirodnom odgoju, održivim načinima življenja te šumskoj pedagogiji. Kroz rad udruge Srcolik, aktivno promiče vrijednosti povezivanja djece s prirodom i holistički pristup odgoju.

U razgovoru s Francescom, otkrili smo da se u Hrvatskoj holistički pristup odgoju kroz prirodu i šumsku pedagogiju još uvijek smatra pokretom entuzijasta. Međutim, primjetan je značajan porast interesa za ovakav oblik rada, što ukazuje na mogući pozitivan pomak prema formalizaciji pedagoškog pristupa.

Osam sati u prirodi

Obrt za čuvanje djece Šumska djeca postoji od 2019. godine i od tada intenzivno provodimo cjelodnevni program u prirodi, te u okviru udruge Srcolik kraći program radionica u prirodi. Usto, tijekom cijelog tog perioda radimo na promoviranju ovakvog pristupa odgoju, osvještavanju i edukaciji kroz brojna predavanja, radionice, te uskoro i cjelovitu edukaciju koje će obuhvatiti sve aspekte rada u šumskom vrtiću. U našem timu rade dva odgojitelja, jedan psiholog i vanjski stručni suradnik, koji provodi ciljane projekte vezane uz lokalitet, poput vrtlarenja, upoznavanja prirodnih fenomena, „craft“ projekte i sl. Šumska djeca čine grupu od 12 djece u dobi od 3-6 godina koji provode u prirodi 8 sati dnevno, s dvoje odgojitelja. Uz to, u sklopu udruge , još nekolicina djece polazi naš program, njih otprilike 6, ali u vidu kraćih radionica u prirodi.

Roditelji najčešće već od prvog dolaska osjećaju kao da ovo i nije vrtić zbog potpuno ležerne atmosfere. Primijetili smo da i adaptacije puno lakše prolaze upravo zato što vlada obiteljska atmosfera pa se i djeca i roditelji osjećaju opuštenije. O tome govori i činjenica da imamo podužu listu čekanja i roditelji vrlo često nedugo nakon rođenja djeteta zovu da rezerviraju svoje mjesto.

Foto: Šumska djeca

Kako izgleda dan u Šumskoj djeci?

U Šumskoj djeci dan započinje u 8 sati kada se svi okupljamo u dvorištu u blizini šume. Zajedno pripremamo hranu, vodu i odjeću za dan dok neki već jedva čekaju krenuti. Put do šume vodi stazicom uz koju rastu mnoge zanimljive biljke, poticaj za razgovor i prikupljanje prirodnih blaga. Naša glavna destinacija je šumska baza, s brežuljcima na kojima djeca trče, love se i igraju, dok mi raspremamo stvari.

Nakon uživanja u prirodi, sjedamo u krug na panjeve ili na tlo za zajednički doručak i jutarnji krug. To je trenutak povezivanja, gdje pričamo priče, radimo planove za taj dan i razgovaramo o njima. Nakon jutarnjeg kruga, istražujemo udaljenije dijelove šume, gradimo kućice od grana ili otkrivamo nova "tajna mjesta". Brzo prođe vrijeme do ručka kada se vraćamo u dvorište, jedemo, a djeca odlaze na dnevni odmor a tijekom ljeta, mogu spavati i u hammockima među krošnjama.

Nakon dnevnog odmora, djeca se nastavljaju igrati na otvorenom, u šumi ili u našem dvorištu koje ima prilagođene sadržaje za djecu, poput „blatne kuhinjice“, kutka za građenje na dvorištu, gdje mogu koristiti alate, graditi kuće od pravih dasaka i eksperimentirati sa različitim prirodnim materijalima, poput zemlje, pijeska, vode i sl

Jedan od važnih aspekata šumskog vrtića je rizična igra, gdje djeca u ovakvom okruženju imaju priliku svakodnevno iskusiti razvojno prihvatljive rizike, i tako razvijati emocionalnu otpornost i osjećaj autonomije, odgovornosti i samopouzdanja. Čim zakorače na šumsko tlo rizična igra počinje,i zanimljiva je činjenica da djeca kada imaju svakodnevno priliku iskusiti razvojno prihvatljive rizike, razvijaju osjećaj osobne odgovornosti, te uglavnom neće raditi nešto što bi ih dovelo u opasnost, a naravno, i mi smo tu da ih pratimo.

Foto: Šumska djeca

“Meni je posebno zanimljivo to što u našem šumskom vrtiću sva djeca vole hodati bosa i kada je to moguće mi im to i dozvoljavamo, ponekad trče kroz šumu preko kamenja i borovih iglica potpuno bosi i već su njihova stopala naučila raspoznavati teksture tla pa točno znaju kad treba usporiti, koliko se visoko mogu popeti i općenito su mnogo oprezniji i svjesniji osjećaja odgovornosti za vlastite granice.” otkriva nam Francesca više o dječjoj snalažljivosti koja dolazi do izražaja.

U šumskom vrtiću, prihvaćamo sve emocije kao važan dio cjelovitog razvoja djeteta. Bilo da je riječ o frustraciji, dosadi ili nelagodi, te emocije su ključne za otkrivanje kreativnih rješenja i razvoj emocionalne otpornosti. Kad god je moguće, boravimo vani, u šumi, razvijajući otpornost i prilagođavanje raznim vremenskim uvjetima, kiši, suncu, ljetnoj toplini i hladnijoj jeseni.

U konačnici, poručuju iz Šumske djece, priroda je i naše prirodno stanište, a dječja osjetila se najbolje razvijaju upijajući podražaje iz prirode

Boravak u prirodi nije samo privilegija djece u šumskom vrtiću, već je važan i koristan za sve nas, bez obzira na dob. Preporuke brojnih psihologa naglašavaju dnevni kontakt s prirodom kao izuzetno učinkovit način suočavanja sa stresom i odgovornostima koje donosi život odraslih, pružajući zdravu platformu za opuštanje. Za djecu, priroda predstavlja najbolje okruženje za istraživanje i otkrivanje te bitno utječe na pravilan emotivan i tjelesni razvoj.

Ne postoji negativan učinak boravka u prirodi, pa se nadamo da smo vas motivirali da što češće provedete zajedničko vrijeme na otvorenom!