Dječja igra: Gdje radoznalost djece cvjeta uz profesionalni rast zaposlenih

Zagrebački Dječji vrtić Dječja igra, promiče koncept odgoja i obrazovanja djece koji postaje čarobna avantura kroz igru i istraživanje svih uključenih. Njihova filozofija temelji se na ideji da je svakodnevni boravak u vrtiću prilika za djecu da uče, rastu i razvijaju se na prirodan i holističan način, a sve u okruženju koje potiče kreativnost, suradnju i samostalnost.

U razgovoru s pedagoginjom Anom Klarom Stamenković predstavit ćemo njihove uspješne koncepte, poput fleksibilnog prostorno-materijalnog okruženja, korištenja pedagoški neoblikovanih materijala i dobno mješovitih grupa.

Pozitivna radna ali i emocionalna klima

U DV Dječja igra posebno se njeguje pozitivnu radna i emocionalna klima. Odgojitelje se potiče na profesionalni razvoj, autonomiju i slobodu kod donošenja odluka. Pitali smo kako se pristupa radu, kolegijalnosti, profesionalnom ali i osobnom razvoju svih zaposlenih u dječjem vrtiću?

“Vrlo često se podrazumijeva kako ‘pozitivan osjećaj’ vlada u ustanovi koja je postigla neki uspjeh, odnosno kao rezultat uspjeha i uspješnog funkcioniranja ustanove. No, možda je upravo taj ‘poseban pozitivan duh’ koji se ogleda u ritualima, običajima i moralnom djelovanju svih zaposlenika, doveo do uspjeha, a ne obrnuto.

Kontinuiranim promišljanjem, djelovanjem i suradničkim učenjem praktičara (odgajatelja) i stručnjaka (pedagoga) u našem vrtiću koristimo refleksivnu praksu kao temeljni alat za postizanje kvalitetnog odgojno-obrazovnog procesa. Profesionalni razvoj naših praktičara svakodnevni je fokus. U skladu s time, potičemo predvodništvo i zajedničko vodstvo, promičući kontinuiranu suradnju pri unaprjeđenju kvalitete procesa u ustanovi. U Dječjoj Igri vjerujemo da svima treba autonomija, odnosno sloboda donošenja odluka, jer je to preduvjet za ostvarivanje promjene i napretka od strane svakog pojedinca. U takvoj zajednici svi sudionici procesa pridonose dinamici koja potiče kontinuirani profesionalni razvoj. U ovome nam pomaže promišljeno i mudro oblikovano vodstvo.”

“U našoj ustanovi hijerarhija gotovo da se ne osjeća, a u svom zastarjelom, krutom smislu ona kod nas zaista ne postoji. Vjerujemo da znanje koje odgajatelji i stručni suradnici posjeduju, kao i profesionalne kompetencije, dobivaju na vrijednosti onda kada ih počnemo razmjenjivati.”

“Usmjereni smo na profesionalni rast i razvoj, ali onaj osobni nam nije manje važan. Vrijeme posvećujemo i jednom i drugom, što ponekad nije najlakše, ali svakako donosi mnoge dobrobiti. Razumijemo i širi društveni kontekst ustanove u kojem ona uspješno funkcionira, no brinemo i o ‘malim stvarima’. Vjerujemo da radne zajednice trebaju biti ‘brižne obitelji’ koje razvijaju prednosti svojih članova i kompenziraju njihove slabosti. Možemo reći da je za uspješno učenje svih članova našeg vrtića zaslužno međusobno razumijevanje, razmjena, podrška, povjerenje, istinska suradnja i prihvaćanje osobnih slabosti.”

Ljetna čarolija – Transformacija vrtićkog okruženja za stimulativan početak nove pedagoške godine

“U planiranju i realizaciji odgojno-obrazovnog procesa izuzetno veliku važnost, u našoj ustanovi, ima oblikovanje prostorno-materijalnog okruženja. Krajem pedagoške godine, već negdje u svibnju, krećemo razmišljati o formiranju prostora odgojnih skupina za novu pedagošku godinu. Na zadnjem odgajateljskom vijeću dogovaramo timove odgajatelja za narednu pedagošku godinu i nakon toga kreće čarolija. Razgovori, dogovori, ideje, pregovori i savjeti oko 'novih' prostora postaju svakodnevica. Dok je u prostorima vrtića manji broj djece, naizmjenično oslobađamo prostore skupina, kako bismo ih mogli iznova stvoriti i prilagoditi djeci koja će naredne godine boraviti u tom prostoru.

Volimo reći da je ljeti u našem vrtiću festival kreativnosti, domišljatosti, truda, promišljenosti i znanja naših odgajateljica.

S obzirom na djecu koju prate u novu pedagošku godinu i skupinu koju preuzimaju, odgajatelji/ce dogovaraju koji centar aktivnosti će formirati i voditi kroz godinu te kako će ga (smisleno) uklopiti u kontekst cjelokupnog prostorno-materijalnog okruženja skupine. Nerijetko su centri idejno i tematski povezani kako bi podržavali zajedničke aktivnosti i projekte. Ponekad su osmišljeni i kao zasebni 'otoci' kako bi poticali upravo one kompetencije koje je potrebno razvijati kod djece koja u taj prostor dolaze.

Vodimo se osobnim profesionalnim interesima i naklonjenosti odgajateljica te potrebama i interesima djece jer, zajedno u tom prostoru borave kroz godinu. Bitno je da i jedni i drugi uživaju i ostvaruju svoj puni potencijal, kako osobni tako i profesionalni.

Tako svakog ljeta stvaramo potpuno nove prostore, prilagođene određenoj odgojnoj skupini.”

Odgojiteljice većinski samostalno osmišljavaju ali i realiziraju nove prostore za početak pedagoške godine - DV Dječja igra

“Specifično je i to što je prostor većinski osmišljen, ali i izrađen od strane naših odgajateljica. Iako namještaja imamo, imamo ga točno onoliko koliko nam je potrebno i ne ograničavamo se velikim fiksnim komadima. Kao i vremenska organizacija, naš prostor je fleksibilan, brzo promjenjiv i prilagodljiv.”

Materijali i igračke otvorenog tipa

U Dječjoj igri ističu korištenje pedagoški neoblikovanih materijala (PNM) te igračke i materijale 'otvorenog tipa'.

“'PNM' su svi oni materijali koji nisu didaktički (oblikovani u određenu pedagošku svrhu), a služe za igru, izradu didaktičkih predmeta i igračaka, dječje istraživanje i izražavanje. Volimo ih koristiti u vrtiću jer kupljene igračke nisu uvijek onoliko poticajne koliko bismo mi to, u pojedinoj aktivnosti, htjeli. Djeca se vrlo brzo zasite igre kupljenom igračkom jer ih ona najčešće ograničava – služi samo jednoj svrsi.

S druge strane PNM su najčešće otvorenog tipa, što znači da dijete može samo oblikovati svoju igru njima. Takav materijal može se koristiti u svim vrstama igre – od istraživanja, simboličke igre, građenja, trodimenzionalnog oblikovanja do izražavanja. Igračke otvorenog tipa su pak sve one igračke koje nemaju posebna pravila ili samo jednu namjenu. To su uglavnom različiti konstruktori i kocke, figurice, različiti tekstili, kinetički pijesak, prirodnine... Sve one igračke i materijali s kojima će se s jednakim užitkom igrati i dijete od 2 i ono od 7 godina. Upravo ta mogućnosti uporabe predmeta na više načina produbljuje i produžava dječju pažnju u igri, a pritom ih potiče na istraživanje samog materijala i na kreativno rješavanje problema - ukratko takvi materijali čine ih proaktivnima, maštovitima i razvijaju njihovo divergentno mišljenje.”

“Kada često koriste ‘otvorene materijale’ djeca s vremenom uviđaju da nemaju ograničenja u igri te postepeno sve slobodnije koriste vlastitu maštu – znaju da sve što zamisle prikladnim materijalima mogu i ostvariti. Razvijaju svoju sposobnost imaginacije i uživaju u materijaliziranju nečega što je nastalo u njihovoj glavi.”

“Uz 'PNM' i materijale otvorenog tipa, bitno je naglasiti i senzorne aktivnosti, umjetničko izražavanje i učenje istraživanjem. Svjesni smo koliko je važno djeci pružati prilike za istraživanje i spontano manipuliranje materijalima koji sadrže brojne mogućnosti taktilnih i kinestetičkih iskustava. Takvi senzorni materijali pružaju djeci priliku za istraživanje, stvaranje, opuštaju ih, fasciniraju, podržavaju njihovu kreativnosti i maštu. Što se tiče umjetničkog izražavanja, postoji nebrojeno mnogo načina na koje se dijete može izraziti. No, ono što od njih možemo očekivati je kreativan proces, a ne realiziran likovni (ili bilo koji drugi) proizvod.

Djecu uzbuđuje ono što trenutno rade dok je sam rezultat nevažan. Umjetnički izričaj je, dakle, proces koji uključuje eksperimentiranje i traženje novih spoznaja, što pridonosi razvoju divergentnog mišljenja. I u konačnici, učenje istraživanjem - Najvrjednijima smatramo aktivnosti koje djeci omogućuju stjecanje novog znanja, ali ih navode i na prilagodbu postojećeg, kao što su istraživačke aktivnosti u kojima djeca imaju kontrolu nad vlastitim procesom učenja. Istražujući, primjenjuju svoja uopćena iskustva na nove pojave, pronalaze simbole za reprezentaciju te ulaze u komunikaciju i ekspresiju dostupnim sredstvima. Surađujući, razmjenjuju i revidiraju ono što su naučili.”

PNM su najčešće otvorenog tipa, što znači da dijete može samo oblikovati svoju igru njima. Takav materijal može se koristiti u svim vrstama igre – od istraživanja, simboličke igre, građenja, trodimenzionalnog oblikovanja do izražavanja.

“Specifični za naš prostor i proces su i ateljei, a oni su pak zasebna cjelina o kojoj bismo mogli puno pisati. Malaguzzi (prema Edwards, Gandini, Forman, 1998, 200) ističe prostor kao „neku vrstu akvarija koji odražava ideje, vrijednosti, sposobnosti i kulturu onih koji u njemu žive“. Atelje je naziv koji mnogi vezuju uz Reggio pedagogiju i praksu, a mi ga za opisivanje vlastita prostora koristimo jer se ne radi o klasičnom centru likovnih aktivnosti, nego o mnogo širem, otvorenijem i bogatijem konceptu. On 'živi sam za sebe', ali istovremeno je i podrška procesu koji se odvija u drugim dijelovima sobe dnevnog boravka. U ateljeima potičemo djecu da koriste mnogobrojne prirodne materijale, realne motive, osjetilna iskustva i različite medije za izražavanje. Kada djeca imaju priliku istraživati materijale i pojave, birati medije i samostalno kreirati, pokazuju veću inicijativu i autentičnost u svojim radovima i odmiču se od šabloniziranih prikaza.”

Kako dobno mješovite skupine utječu na razvoj djece?

“Već duži niz godina formiramo dobno mješovite skupine. One su okruženje koje djeci različite dobi nudi situacije suradničkog rješavanja zadatka, potiče ih na dogovaranje i pregovaranje o cilju i putevima rješavanja zadatka, na objašnjavanje vlastitih postupaka i gledišta partneru u igri te na rješavanje problema na različitoj kognitivnoj i socijalnoj razini. Poznajući dobro djecu u skupini, odgajatelji/ce im nude sadržaje i poticaje, na mudar način usmjeravajući aktivnosti, igru i interese djece, u smjeru najpovoljnijem za njihov razvoj i učenje.

Jedan od bitnih razlog za organizaciju rada u mješovitim skupinama jest nastojanje da se u odgojno-obrazovnom procesu izbjegnu generalizacije i rigidne pretpostavke o sposobnostima djece (koje ih često podcjenjuju) te da se proces organizira na način koji djeci omogućuje najprirodnije učenje. Vrijeme u vrtiću zato je fleksibilno, a prostor maksimalno dostupan i prilagođen dječjem istraživanju i učenju. Već dulji niz godina mijenja se ideja vrtića kao »odgojno-obrazovne institucije« u ideju vrtića kao »dječje kuće«. Vrtić kao dječja kuća podrazumijeva obiteljsku atmosferu, toplinu, prihvaćenosti i slobodu, nasuprot hladnoći i krutosti institucije. Važna karakteristika obitelji jest i dobna različitost njezinih članova. Upravo ta karakteristika ju obogaćuje i čini mjestom sigurnosti, zajedničkog učenja, rasta i razvoja. “

“Atmosfera u mješovitim skupinama slična je onoj u obitelji gdje je uvijek netko stariji, a netko mlađi, netko sposobniji, a netko manje sposoban, netko bolji, a netko lošiji u pojedinoj aktivnosti. Tako djeca spontano počinju prihvaćati druge, ali i sebe onakvima kakvi jesu. Imaju mogućnost razvijati vlastite sposobnosti i talente, ne uspoređujući se s drugima.”

“Uz odgovarajuću organizaciju i kvalitetan prostorno-materijalni kontekst, potencijal mješovite odgojne skupine krije se u tome da se mlađa djeca s vremenom uz stariju djecu počinju osjećati hrabrije, otvorenije i opuštenije, a tada lakše i brže uče. Starija djeca primjer su mlađima, brinu za njih, pokazuju im kako naučiti nešto novo, čime mlađe potiču i ohrabruju, a istovremeno učvršćuju svoje razumijevanje i samopouzdanje. Svi zajedno postaju zreliji i odgovorniji. Djeca na prirodan način uče surađivati, pomagati, dijeliti. Također, imaju mogućnosti odabrati mlađeg ili starijeg partnera za igru, ovisno o svojim potrebama i interesima. Osim mlađe i starije djece u mješovitoj skupini borave i djeca iste dobi, tako da imaju mogućnost graditi odnos i s vršnjacima.

U skupinama s djecom iste kronološke dobi pretpostavlja se da postoji prosječno dijete za kojeg je i 'program' kao takav napravljen (kurikulum u tradicionalnom smislu). Dok zapravo, prosječno dijete ne postoji. Planiranje rada i poticaja za djecu različite dobi, raznolikih interesa, različitih sposobnosti, za odgajatelja predstavlja puno veći izazov i iziskuje znatno veći angažman. No, istovremeno tako se stvara individualan poticaj za djetetov cjeloviti razvoj.”

Bojazan roditelja: Hoće li u mješovitoj odgojnoj skupini program biti prezahtjevan za moje mlađe dijete ili prejednostavan za starije dijete?

“Prilikom prvog susreta s mješovitom odgojnom skupinom, česta je bojazan roditelja da će za mlađe dijete sadržaji biti prezahtjevni. Istovremeno, roditelji starije djece strahuju od toga da će sadržaji njihovoj djeci biti prejednostavni i da će se morati konstantno prilagođavati mlađima. Ta vrsta brige je razumljiva, ali uz dozu teorije i kratko vrijeme boravka djeteta u skupini, ona najčešće prelazi u razumijevanje različitih prednosti koje mješovita skupina pruža. Vrlo brzo, do izražaja dolaze pozitivni utjecaji djece jednih na druge koji se očituju u svim područjima njihova razvoja - spoznajnom (stjecanje novih znanja i vještina, produbljivanje razumijevanja u raspravama, promišljanje, rješavanje problema, istraživanje), socio-emocionalnom (empatija i razumijevanje, pružanje pomoći, dogovaranje, samostalnost, kooperativnost, timski rad, poduzetnost, samokontrola, samopouzdanje) te u govoru i komunikaciji (druženje djece različite dobi pozitivno utječe na razvoj govora mlađe djece te na verbaliziranje i obrazlaganje vlastitih stavova kod starije djece).

Sve navedeno dodatno podržavaju mnoga istraživanja o utjecaju dobno mješovitih skupina na cjelokupni razvoj djece.

Okruženje koje djecu različite dobi stavlja u poziciju suradničkog rješavanja zadatka potiče ih na dogovaranje i pregovaranje o cilju i putevima rješavanja zadatka, na objašnjavanje svojih postupaka i gledišta partneru u igri te na rješavanje problema na različitoj kognitivnoj i socijalnoj razini. Slično tome, Irović (2008) navodi kako dijete koje je kompetentnije obavlja 'ulogu učitelja' te preuzima veći dio odgovornosti za regulaciju zadataka. Iako je ono manje učinkovit učitelj od odrasle osobe, primjerice odgajatelja, ipak djetetu niže razine kompetencije pruža scaffolding, podupirući njegove akcije i modelirajući produktivnija rješenja zadatka. Jasno je kako i mlađa i starija djeca mogu imati koristi od podučavanja. Mlađu djecu na više razina obogaćuju individualizirane instrukcije starije djece, a kod starije djece pak takva iskustva povećavaju samouvjerenost i osjećaj vrijednosti. Podučavanje pruža i 'učeniku i učitelju' iskustvo procesa učenja, što je korisno za razvoj pozitivnih stavova prema učenju i školi.

Mogli bismo reći da, prateći djecu u dobno mješovitoj skupini imamo bistriji, prirodniji pogled na učenje, rast i razvoj te u konačnici dobivamo jasniju sliku razvoja i napretka svakog djeteta ponaosob. Dijete za partnera u igri može odabrati i djecu svoje kronološke dobi, ovisno o preferencijama, razvojnom statusu te igri koju oblikuje. Dobno mješovita zajednica samo daje djetetu mogućnost za suradnju s većim brojem djece različitog iskustva i kompetencija, a pritom ne isključuje interakcije djece iste kronološke dobi.

Unatoč tome što zahtijevaju trud, ponajviše odgajatelja, a onda i roditelja te njihovu međusobnu interakciju, dobno mješovite skupine mogu pružiti mnogo svim uključenima.”

Dječja igra za cijelu obitelj i obogaćivanje programa STEM aktivnostima

“Sretni smo i ponosni što smo kroz godinu i devet mjeseci trajanja EU projekta Dječja igra za cijelu obitelj uspjeli ostvariti željene ciljeve i svrhu projekta. Naš osobni motiv, ali i generalni cilj projekta bio je omogućiti roditeljima (skrbnicima) djece polaznika da lakše usklade svoje privatne i poslovne obaveze te da pritom osiguramo što kvalitetniju praksu za djecu koja polaze naš vrtić. Kako bismo u tome uspjeli, u periodu trajanja projekta prionuli smo na edukacije puni entuzijazma, jer kontinuirano učenje i usavršavanje živimo i inače, a projekt nam je omogućio da ostvarimo edukacije koje smo duže vrijeme željeli.

Na temelju skoro deset edukacija kroz koje smo prošli, kreirali smo i verificirali posebne i kraće programe kojima planiramo obogatiti naš odgojno-obrazovni proces narednih godina. Radi se o:

× Kraći likovni program za djecu predškolske dobi;

× Kraći program ranog učenja talijanskog jezika za djecu predškolske dobi;

× Posebni kraći program ranog učenja njemačkog jezika za djecu predškolske dobi;

× Posebni program rane stimulacije i poticanja senzorne integracije za djecu rane dobi;

× Kraći program odgojno-obrazovnog rada za potencijalno darovitu djecu predškolske dobi.

Izuzetno smo zadovoljni radi svega što smo ostvarili, ali i ponosni na unaprjeđenje našeg odgojno-obrazovnog procesa te naših osobnih i profesionalnih potencijala.

Drago nam je, također, što smo se na to odvažili, a u konačnici se i pronašli, u radionicama Rastimo zajedno - Centra za podršku roditeljstvu. Naše kolegice su u radu s roditeljima uživale, na svoj su način i u svom području rasle i razvijale se te su iz cijelog iskustva mnogo toga dobile, kako profesionalno tako i osobno.

Vjerujemo da je ovo iskustvo roditeljima bilo jednako tako pozitivno i da su zadovoljni onime što su dobili kroz ove povezujuće, edukativne radionice. Sigurni smo da će sve vrijeme i trud koji su uložili u vlastiti razvoj, u budućnosti imati pozitivne učinke na mnoga područja njihovog obiteljskog života. Radi jako ugodne i kvalitetne suradnje, koja nam je u prvoj godini održavanja radionica 'Rastimo zajedno' dala dobar vjetar u leđa, svakako ćemo ih nastaviti održavati i za buduće generacije roditelja našeg vrtića 💙.

Planiramo s početkom pedagoške godine započeti i s radionicama pod nazivom - KreARTivna DJEČJA IGRAonica, u izvedbi naše odgajateljice mentorice Lane Jugović. Kako sama navodi, bit će to putovanje na kojem će djeca upoznati likovne tehnike, probuditi i potaknuti sva osjetila te kroz različite realne poticaje i motive iskusiti različite doživljaje. Djeca će naučiti "živjeti svoju umjetnost“ te je koristiti kako bi što lakše komunicirala sa svijetom.

Mnogo je ideja i mnogo je toga u planu. Prvenstveno ćemo poraditi na reorganizaciji vlastite učeće zajednice kako bismo ju učinili što prikladnijom i korisnijom za svakog člana našeg kolektiva, neovisno o razini njegova znanja. Fokus će nam i dalje biti na održavanju kvalitete, vlastitom usavršavanju i profesionalnom rastu, ali ćemo svakako raditi i na obogaćivanju odgojno-obrazovnog procesa. Na kraju, nije li jedno uvjetovano drugim? 😊”

Kreativna radionica za roditelje - DV Dječja igra

“Suradnja s roditeljima nam je izuzetno bitna. Oduvijek smo se trudili oblikovati kvalitetnu, uvažavajuću i otvorenu komunikaciju s njima. Trudimo se ostvariti partnerski odnos i maksimalno ih uključiti u naš odgojno-obrazovni proces. Nebrojeno mnogo puta smo dobili povratu informaciju da osjete pozitivnu atmosferu u vrtići u da se ovdje osjećaju ugodno i dobrodošlo. Vjerujemo u sve što radimo i stojimo iza svog odgojno-obrazovnog procesa, samim tim nemamo nikakvu zadršku od toga da roditelj boravi u vrtiću, da se interesira o procesu i bude njegov aktivni sudionik.

Svaka pedagoška godina se razlikuje. Svake godine organiziramo roditeljske sastanke, brojne individualne konzultacije, kreativne i edukativne radionice i poneko opušteno druženje djece i odraslih. Nekada je druženja 'u živo' više, a nekada manje. No, svakako je naša komunikacija i suradnja uvijek kontinuirana, otvorena i sadržajna.”

“Naša komunikacija s roditeljima se u najvećoj mjeri odvija upravo na Okitokiju.”

“Oglasna ploča je definitivno najzastupljenija te svakodnevno višestruko iskorištena. Koristimo ju za sve informacije koje im želimo prenijeti, bilo one o organizaciji rada, događajima, aktivnostima ili o samom procesu. Izuzetno nam se sviđa što roditelji imaju uvid u pojedine aktivnosti i cjelokupni proces, koji na ovaj način uspijevaju kontinuirano popratiti. Odnosno, nama je aplikacija omogućila da proces bolje približimo roditeljima, učinimo ga pristupačnijim za praćenje i razumijevanje.

Nerijetko nam se roditelji obraćaju putem chata, iako smo i prije aplikacije imali poprilično učestalu i kontinuiranu komunikaciju s njima, putem maila, poziva ili poruka. Uz to, čini nam se da se roditeljima uistinu sviđa ovaj način plaćanja mjesečne rate vrtića - putem aplikacije. “

Što nam donosi budućnost odgojno-obrazovnog sustava?

“Vrlo vjerojatno će na cijeli odgojno-obrazovni sustav, pa tako i na nas, veliki utjecaj imati nove tehnologije, različiti softveri i sustavi umjetne inteligencije. Veselimo se vidjeti što nam budućnost nosi u smislu podizanja kvalitete rada. Svjesni smo truda koji ćemo morati uložiti kako bismo bili 'u korak s vremenom' ali se svemu istovremeno i veselimo. Kako bismo djecu pripremili za uspješno, autonomno i ispunjeno življenje i funkcioniranje u današnjem društvu, istome se moramo prilagoditi i mi sami. S vremenom ćemo, kako to bude bilo potrebno, prilagođavati i unaprjeđivati naš odgojno-obrazovni proces. Iako, vodeći se Nacionalnim kurikulumom za rani i predškolski odgoj i obrazovanje, njegovim načelima i vrijednostima, već danas aktivno radimo na razvoju osam temeljnih kompetencija za cjeloživotno učenje kod djece. Hoće li neke od njih biti potrebno snažnije zastupiti u budućnosti (poput digitalne kompetencije, inicijativnosti i poduzetnosti ili pak socijalne i građanske kompetencije), veselimo se vidjeti 😊.

Uz tekuće projekte i edukacije koje su u našoj ustanovi kontinuitet, planiramo i fokusiramo se na održavanje postojeće kvalitete koju smo godinama gradili te uspješno odupiranje izazovima s kojima se susrećemo, kada je riječ o manjku stručnog kadra na tržištu.”

Zahvaljujemo DV Dječjoj igri i pedagoginji Ani Klari Stamenković na izdvojenom vremenu i trudu u razgovoru!
Imate li prijedlog ili ideje za teme koje biste voljeli vidjeti na Okitokiju? Javite nam se na info@okitokiapp.com